Zašto je volja u ljudima tako slaba?

Samodisciplina, znanje, moć, snaga kao i mnoge druge karakteristike (motiv, želje, kurs ‘plovidbe’, skonosti, itd.) su samo komponente volje. Ne možemo ih posmatrati posebno. Volja je jedan opšti, uzvišeni pojam sličan nagonu za opstankom. A sve nabrojane karakteristike su nužne da bi čovek zadovoljio dve osnovne komponente nagona za ostankom, a to su glad i seks.

Dakle, kada neko kaže da ima slabu volju ili nedovoljno jaku, to sigurno znači da je neka od navedenih komponenti slaba. Bilo da je to nedostatak samodiscipline, nedostatak snage, nedostatak znanja, itd.. Jer može se desiti da čovek ima sva znanja ali nema sredstava ili nema snage da sprovede plan. Ili ima sredstava i znanja ali nema samodiscipline i nepravi motivi ga odvedu na nepravi put. Mogućnosti je ogromno. I šta uraditi?

Spoznati sebe. To je i početak i cilj. Gnote seauto! To je i put i cilj. Ništa drugo. Nije važno šta će biti to što spoznaš kada spoznaš sebe, važno je da to prihvatiš. Nije važno šta si i kakav si u svojoj suštini, u toj spozaji, ali važno je da to ne negiraš. Već da budeš to što jesi, ma šta da je to.

Ako stvar pojednostavimo do nivoa bezobrazluka, volja je sastavljena od snage i samodiscipline. To nisu dva sasvim različita pojma jer se često preklapaju i nadopunjuju.

Samodisciplinom se pridobija snaga. Snaga je (često) rezultat samodiscipline mada je moguće biti jak a bez samodiscipline, iso kao što je moguće biti veoma samodisciplinovan a ipak nejak. Ali ako čovek dovoljno dugo istrajava u jednom momentu poseduje oboje. A najčešće se tu paralelno povećava i znanje i čovek je kompletan. A zašto je to većini ljudi veoma teško?

Zbog zločina prenosa karme. Najčešće sa roditelja na decu. Pitajte ljude šta misle o svojim roditeljima, da li ih vole, da li ih cene. Od sto ljudi pet će ih znati šta ih pitate.